1. HRVATSKI SALEZIJANSKI PROVINCIJALAT

    Omiška 8, 10000 ZAGREB

Ivan MARIJANOVIĆ         provincijal

Anto STOJIĆ                       vikar

Drago ŠKARICA                 ekonom

Mirko BARBARIĆ              savjetnik

Milan IVANČEVIĆ             savjetnik

Ivan ŠIBALIĆ                      savjetnik

Tihomir ŠUTALO                savjetnik

Marinko IVANKOVIĆ       tajnik

tel.:     00385/1/36 88 130 – centrala

            00385/1/36 88 136 – tajnik

00385/1/36 88 133  – provincijal

Faks:   00385/1/36 88 131 – tajništvo

E-mail: salezijanci.hr@zg.t-com.hr

www.donbosco.hr

POVJERENICI I POVJERENSTVA

Povjerenik za Salezijansku obitelj               Mirko Barbarić

Povjerenik za odgoj i obrazovanje               Milan Ivančević

Povjerenik za pastoral mladih i zvanja        Ivan Šibalić

Povjerenik za društveno komuniciranje       Anto Stojić

Povjerenik za gospodarenje i gradnju         Drago Škarica

Povjerenik za salezijance suradnike             Petar Belina

Povjerenik za misije                                      Stjepan Tribuljak

Povjerenik za zvanja                                     Mladen Delić

Povjerenik za inozemni pastoral                     Ivo Nedić

POVJERENSTVO ZA SALEZIJANSKU OBITELJ (VIJEĆE SO)

2 SDB Mirko Barbarić predstojnik i povjerenik za DBBU

2 KMP s. Maja Dolenec

s. Jelena Kolar

2 SS    g. Zlatko Štorek

g. Iko Bašić

2 DBBU g.  Petar Mrkonjić

g. Danijel Topić

POVJERENSTVO ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Milan Ivančević        predstojnik

Mladen Delić            član

Dragutin Detić           član

Ivan Stojanović          član

POVJERENSTVO ZA PASTORAL MLADIH I ZVANJA

Ivan Šibalić               predstojnik

Mirko Barbarić           član

Tunjo Blažević           član

Mladen Delić             član

Mihovil Kurkut           član    

Damir Stojić              član

POVJERENSTVO ZA DRUŠTVENO KOMUNICIRANJE

Anto Stojić               predstojnik

Rudi Paloš                 član

Marinko Ivanković    član

Ivan Šibalić               član

Bože Tadić               član

POVJERENSTVO ZA GOSPODARENJE I GRADNJU

Drago Škarica           predstojnik

Vjekoslav Kanić        član

Žarko Kraljević          član

Stjepan Tribuljak       član

KRONOLOŠKI PREGLED

USTANOVA I DJELATNOSTI U PROVINCIJI

1. -  ROVINJ, omladinski dom                                       1913.-1956.

2.+  RIJEKA, zavod, župa, gimnazija                            1918.

3. - ZAGREB Vlaška, konvikt                                       1922.-2006.

                                    KSC                                          1975.-2006.

4. – RASKRIŽJE, oratorij i filijalna crkva                      1928.-1936.

5.+ ZAGREB Knežija, omladinski dom,                                   1929.

                                     župa                                           1937.

6. – SPLIT, zavod                                                           1936.-1947.

7. – DONJI MIHOLJAC, zavod                                      1940.-1947.

8. – MARIJIN DVOR (Dioš), novicijat i klerikat          1941.-1946/1995.

9. + ZAGREB Podsused, omladinski dom                     1939.              

                                         župa                                        1942.

10. + BADLJEVINA, župa                                             1944.

11. + DONJA OBRIJEŽ, župa                                        1945.-2009.

12. – IVANOVO SELO, župa                                         1945.-2008.

13. + SIRAČ, župa                                                          1945.

14. – SELA I ŽAŽINA, župa                                          1947.- 1959.

15. + ZAGREB Rudeš, župa                                           1947.

16. – RIJEKA Marijina Uznesenja, župa                                   1948.-1980.

17. + ZADAR Arbanasi, župa                                         1949.

18. – KASTAV i MATULJI, župe                                  1952.- 1958.

19. – LOVRAN, župa                                                      1955.- 1987.

20. – ZADAR, gimnazija, sjemenište                            1955.-1962.

21. – KRIŽEVCI, gimnazija, sjemenište                                    1959.-1972.

22. + RIJEKA Sv. Josip, župa                                         1964.

23. + SPLIT, župa, omladinski dom                               1968.

24. – PRVIĆ LUKA, župa                                               1968.-2005.

                                  novicijat                                        1972.-2005.

25. – MURVICA i BRIŠEVO, župe                                1972.-1979.

26. – PRVIĆ ŠEPURINE, župa                                       1975.-2005.

27. + ZAGREB, Gajevo Jarun, župa                               1975.

28. – GRIŽANE, župa                                                     1976.-1980.

29. + BELI MANASTIR, župa                                        1980.

                                         omladinski dom                     1999.

30. + RIJEKA Sv. Ante, župa                                         1980.

31. – BOSANSKI ALEKSANDROVAC, župa               1983.-1995.

32. – ZADAR Smiljevac, župa                                       1978.-1994.

33. + ZAGREB Srebrnjak, provincijalat                        1985.-2003.

                                         Salesiana d.o.o.                      2006.

34. + POLICIJSKA AKADEMIJA                                  1992.

35. + ŽEPČE, gimnazija, tehnička škola                                   1995.

36. + KONČANICA, župa                                              1996.-2009.

37. + NOVA MOKOŠICA, župa                                     1997.

SALEZIJANCI U HRVATSKOJ

Don Bosco je još za života primao molbe hrvatskih biskupa da njegovi duhovni sinovi dođu u naše krajeve i započnu djelovati među mladima. Don Rua je 1904. na proputovanju za Svetu zemlju u Zagrebu posjetio nadbiskupa Posilovića, pa je vjerojatno u razgovoru bilo riječi i o dolasku salezijanaca. Krčki biskup Antun Mahnić je 1908. poslao u Torino devet dječaka da postanu salezijanci i da po povratku zasnuju salezijanski rad u Hrvatskoj.

1905. godine osnovana je Salezijanska provincija Anđela čuvara, sa sjedištem u Oświęcimu (Auschwitz kod Krakova u Poljskoj), koja je ispočetka obuhvaćala zemlje: Austriju, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Njemačku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Nakon raspada Austro-Ugarske ta je velika provincija 1919. podijeljena na Njemačko-mađarsku (u kojoj su bile Austrija, Njemačka i Mađarska) i Poljsku provinciju Sv. Stanislava Kostke (kojoj su pripadale i južnoslavenske zemlje). 1922. god. osnovana je Jugoslavenska provincija Sv. Ćirila i Metoda, koju su sačinjavale Slovenija i Hrvatska, ali je zavod u Rovinju pripadao Venecijanskoj provinciji, a zavod u Rijeci najprije Austrijskoj (1918-19) a zatim Venecijanskoj. Nakon Drugoga svjetskog rata, u ovoj su regiji nastale nove provincije, koje su uglavnom obuhvaćale nacionalne prostore. Na čelu tih provincija, u sastavu kojih su bili i hrvatski salezijanci, bili su: Emmanuele Manassero (1905-1911), Giuseppe Pietro Tirone (1911-1926), Stanislaw Plywaczyk (1926-1929), Franc Walland (1929-1936), Ivan Špan (1936-1954), Avguštin Jakob (1954-1964) i Martin Jurčak (1964-1970).

Hrvatska je ostala sa Slovenijom do 1970. godine, kada je, zahvaljujući porastu zvanja i stvaranju pogodnijega društveno-kulturnog ozračja, podjelom Jugoslavenske provincije Sv. Ćirila i Metoda, utemeljena Hrvatska salezijanska provincija Sv. Ivana Bosca. Na čelu su joj bili provincijali: Nikola Pavičić (1970-1976), Milan Litrić (1976-1982), Ambrozije Matušić (1982-1988), Mirko Barbarić (1988-1994), Stjepan Bolkovac (1994-2000), Ambrozije Matušić (2000-2006. – 2. put), Ivan Marijanović (2006–).

Salezijanci su u Hrvatsku došli za vrijeme provincijala P. Tironea – 1913. u Rovinj, 1918. u Rijeku, a 1922. u Zagreb. Tu su, na poziv zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera, preuzeli nadbiskupski konvikt u Vlaškoj ulici, a kasnije sagradili omladinski dom i crkvu Marije Pomoćnice na Knežiji, koja je postala središte i kolijevka salezijanskoga djelovanja u Hrvatskoj koje se tu moglo ostvariti u izvornom utemeljiteljevu duhu. Iz Zagreba su proširili svoje djelovanje u Split, Donji Miholjac, Podsused, Marijin dvor Dioš kod Daruvara, Zadar, no nakon rata su komunističke vlasti svele njihovo djelovanje na minimum oduzimajući im imovinu i zabranjujući djelovanje. Ipak, i u otežanim uvjetima, kad su im oduzete vlastite odgojne ustanove, škole, domovi, centri, kuće i gotovo sva imovina, salezijanci su se uspjeli održati, zahvaljujući ponajviše dobroti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, koji im je dao mogućnost pastoralnog rada u župama u Zagrebu i u Slavoniji.

Salezijanci danas djeluju u Hrvatskoj u župama i odgojno-obrazovnim ustanovama – školama, oratorijima i omladinskim centrima. U Zagrebu su četiri odgojno-pastoralna središta: na Knežiji – Župa Marije Pomoćnice, oratorij, internat i provincijalat; u Podsusedu – Župa Sv. Ivana Bosca i zajednica za odgoj salezijanskih zvanja; u Jarunu – Župa Duha Svetoga, oratorij i svetište Sveta Mati Slobode; u Rudešu – Župa Sv. Ane i oratorij. U Rijeci su odgojno-pastoralne prisutnosti: Salezijanska klasična gimnazija, Župa Marije Pomoćnice i oratorij, Župa Sv. Josipa i Župa Sv. Antuna Padovanskog. U Splitu Župa Marije Pomoćnice, oratorij i omladinski centar »Ivan Pavao II«. U Zadru Župa Gospe Loretske (oratorij), u Dubrovniku (Nova Mokošica) Župa Sv. Obitelji (oratorij), u Belom Manastiru Župa Sv. Martina i omladinski centar. Salezijanci djeluju i u drugim manjim mjestima, kao što su: Badljevina (Župa Sv. Ivana Krstitelja), Sirač (Župa Pohođenja BDM) i drugdje. U Bosni i Hercegovini, u Žepču, salezijanci su podigli Katolički školski centar »Don Bosco« u sklopu kojega su gimnazija, tehnička škola i omladinski centar.

U Zagrebu djeluje izdavačka kuća Salesiana d.o.o. za nakladništvo i društvene komunikacije (Katehetski salezijanski centar 1975-2009), koja je objavila brojna izdanja katehetske, odgojne, popularne i znanstvene tematike.

Osim u domovini, članovi Hrvatske salezijanske provincije djeluju i u hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu (u Njemačkoj i SAD-u), u središnjim ustanovama družbe u Rimu, te u misijama u Ruandi, Gani, Meksiku i na Kosovu.

Salezijanci su od 1959. do 1972. imali u Križevcima Srednju vjersku školu za spremanje svećenika, a na otoku Prviću (1968-2005) su vodili dvije župe i ljetovalište za ministrante i mlade. U Donjem Miholjcu (1940-47) i Diošu kod Daruvara (1941-46) bili su odgojni zavodi. U Vlaškoj u Zagrebu bio je konvikt i oratorij (od 1922), kasnije katehetski centar (1975-2006), u Splitu zavod i oratorij (1936-47), u Lovranu – župa (1955-87). Svoje odgojno i pastoralno djelovanje u ovim, i nekim drugim mjestima, morali su napustiti ili zbog progona komunističkih vlasti ili zbog neadekvatnih uvjeta za život i djelovanje.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske osnovali su: Salezijansku klasičnu gimnazija s pravom javnosti u Rijeci (klasični i športski smjer), Centar za mlade »Ivan Pavao II« u Splitu, Katolički školski centar »Don Bosco« u Žepču, a glavni cilj svih tih ustanova je pružiti pravi kršćanski odgoj i solidno obrazovanje mladeži. Preuzeli su službu kapelana u zagrebačkim studentskim domovima te katehetski i odgojni rad u sklopu Policijske akademije u Zagrebu. Najaktivniji oratoriji su u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku. Posebna pastoralna prisutnost je svetište Sveta Mati Slobode u Jarunu sagrađeno u znak zahvalnosti i sjećanja na sve žrtve poginule za slobodu tijekom cijele hrvatske povijesti, a osobito u Domovinskom ratu.

Hrvatska salezijanska provincija broji danas preko 100 članova. Ima dvije formacijske, 11 regularnih kuća i 13 župa i 3 omladinska centra. Sjedište provincije je u Zagrebu, Omiška 8.

Osim salezijanaca (SDB) u Hrvatskoj djeluju i druge grane Salezijanske obitelji: Kćeri Marije Pomoćnice u Zagrebu, Rijeci i Čabru; salezijanci suradnici u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Žepču; bivši učenici u Zagrebu, Rijeci i Žepču. Svi oni žive i rade u istom duhu i s istom svrhom – za dobrobit mladih, djelujući organizirano preko zajednica i udruga ili pak spontano iz vlastite pobude i uvjerenja.