Kanonski utemeljena 6. travnja 1970. (br. 100/70).

Hrvatska salezijanska provincija

Omiška 8, 10000, Zagreb

MB: 3296946
OIB: 84689255140

Zagrebačka banka d.d. Zagreb
IBAN: HR26 2360 0001 1012 7524 0

Za uplate izvan Hrvatske:
Zagrebačka banka d.d. Zagreb
SWIFT: ZABAHR2X
IBAN: HR26 2360 0001 1012 7524 0
ACC (KONTO) 2100062423

Telefon:
+385 1 36 88 130 - centrala
+385 1 36 88 136 - tajnik
+385 1 36 88 134 - provincijal
+385 1 34 92 030 - vikar
+385 1 36 88 139 - ekonom

Fax:
+385 1 36 88 131 - tajništvo
+385 1 38 36 647 - ravnateljstvo

E-mail:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Hrvatski Salezijanski Provincijalat

• Pejo Orkić, provincijal
• Milan Ivančević, vikar
• Tihomir Šutalo, ekonom
• Mladen Delić, savjetnik
• Danijel Vidović, savjetnik
• Dragutin Detić, savjetnik
• Stjepan Bolkovac, tajnik

• telefon:   00385-1-36-88-130 = centrala

                 00385-1-36-88-136 = tajnik

     00385-1-36-88-134 = provincijal

                 00387-32-888-702 = vikar

                 00385-1-36-88-139 = ekonom

  faks:        00385-1-36-88-131 = tajništvo

                  e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

  internet:   www.donbosco.hr

  facebook: Don Bosco Hrvatska  

Povjerenici i povjerenstva

• Povjerenik za Salezijansku obitelj Dragutin Detić
• Povjerenik za odgoj i obrazovanje Mladen Delić
• Povjerenik za pastoral mladih Danijel Vidović
• Povjerenik za društveno komuniciranje Ivan Terze
• Povjerenik za ekonomiju Tihomir Šutalo
• Animator za misije David Leskovar
• Povjerenik za pravna pitanja Milan Ivančević
• Animator za inozemni pastoral Mato Križić
• Animator za zvanja Branko Bendra

Povjerenstvo za Salezijansku obitelj

• Dragutin Detić, predstojnik
• Petar Belina, član i povjerenik za salezijance suradnike (SS)
• Niko Tunjić, član i povjerenik za Don Boscove bivše učenike i učenice (DBBU)
• Josip Stanić, član
• Ante Vasilj, član

Povjerenstvo za odgoj i obrazovanje

• Mladen Delić, predstojnik
• Danijel Vidović, član
• Milan Ivančević, član
• Anto Stojić, član

Povjerenstvo za pastoral mladih

• Danijel Vidović, predstojnik
• Mladen Delić, član
• David Leskovar, član
• Branko Bendra, član
• Danijel Dragičević, član
• Ivan Terze, član

Povjerenstvo za društveno komuniciranje

• Ivan Terze, predstojnik
• Mihovil Kurkut, član
• Luka Hudinčec, član
• Ivan Šibalić, član
• Danijel Vidović, član

Povjerenstvo za pravna pitanja

• Milan Ivančević, predstojnik
• Mirko Barbarić, član
• Stjepan Bolkovac, član
• Ivan Marijanović, član

Povjerenstvo za ekonomiju

• Tihomir Šutalo, predstojnik
• Goran Antunović, član
• Josip Stanić, član
• Ivan Terze, član
• Niko Tunjić, član

Kronološki pregled ustanova i djelatnosti u provinciji

1. - ROVINJ, omladinski dom, 1913. - 1956.
2. + RIJEKA, zavod, župa, gimnazija, 1918.
3. - ZAGREB Vlaška, konvikt, 1922. - 2006.; KSC, 1975. - 2006.
4. – RASKRIŽJE, oratorij i filijalna crkva, 1928. - 1936.
5. + ZAGREB Knežija, omladinski dom, 1929.; župa, 1937.
6. – SPLIT, zavod, 1936. - 1947.
7. – DONJI MIHOLJAC, zavod, 1940. - 1947.
8. – MARIJIN DVOR (Dioš), novicijat i klerikat, 1941. - 1946./1995.
9. + ZAGREB Podsused, omladinski dom, 1939.; župa, 1942.
10. + BADLJEVINA, župa, 1944.
11. + DONJA OBRIJEŽ, župa, 1945. - 2009.
12. – IVANOVO SELO, župa, 1945. - 2008.
13. + SIRAČ, župa, 1945. - 2014.
14. – SELA I ŽAŽINA, župa, 1947. - 1959.
15. + ZAGREB Rudeš, župa, 1947.
16. – RIJEKA Marijina Uznesenja, župa, 1948. - 1980.
17. + ZADAR Arbanasi, župa, 1949.
18. – KASTAV i MATULJI, župe, 1952. - 1958.
19. – LOVRAN, župa, 1955. - 1987.
20. – ZADAR, gimnazija, sjemenište, 1955. - 1962.
21. – KRIŽEVCI, gimnazija, sjemenište, 1959. - 1972.
22. + RIJEKA Sv. Josip, župa, 1964.
23. + SPLIT, župa, oratorij 1968., omladinski dom, 1997.
24. – PRVIĆ LUKA, župa, 1968. - 2005.; novicijat, 1972. - 2005.
25. – MURVICA i BRIŠEVO, župe, 1972. - 1979.
26. – PRVIĆ ŠEPURINE, župa, 1975. - 2005.
27. + ZAGREB, Gajevo - Staglišće - Jarun, župa, 1975.; oratorij, svetište SMS, 2000.
28. – GRIŽANE, župa, 1976. - 1980.
29. + BELI MANASTIR, župa, 1980.; omladinski dom, 1999.
30. + RIJEKA Sv. Ante, župa, 1980.
31. – BOSANSKI ALEKSANDROVAC, župa, 1983. - 1995.
32. – ZADAR Smiljevac, župa, 1978. - 1994.
33. + ZAGREB Srebrnjak, provincijalat, 1985. - 2003.; Salesiana d.o.o., 2006. - 2014.
34. + POLICIJSKA AKADEMIJA, 1992. - 2011.
35. + ŽEPČE, gimnazija, tehnička škola, 1995.; omladinski centar, 2009.
36. + KONČANICA, župa, 1996. - 2009.
37. + NOVA MOKOŠICA, župa, 1997.
38. + HERCEG NOVI, župa, 2015.
39. + PLITVIČKA JEZERA, župa, pastoralni centar, 2015.

Salezijanci u Hrvatskoj

Don Bosco je još za života primao molbe hrvatskih biskupa da njegovi duhovni sinovi dođu u naše krajeve i započnu djelovati među mladima. Don Rua je 1908. na proputovanju za Svetu zemlju u Zagrebu posjetio nadbiskupa Posilovića, pa je vjerojatno u razgovoru bilo riječi i o dolasku salezijanaca. Krčki biskup Antun Mahnić je 1908. poslao u Torino devet dječaka da postanu salezijanci i da po povratku zasnuju salezijanski rad u Hrvatskoj.

1905. godine osnovana je Salezijanska provincija Anđela čuvara, sa sjedištem u Oświęcimu (Auschwitz kod Krakova u Poljskoj), koja je ispočetka obuhvaćala zemlje: Austriju, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Njemačku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Nakon raspada Austro-Ugarske ta je velika provincija 1919. podijeljena na Njemačko-mađarsku (u kojoj su bile Austrija, Njemačka i Mađarska) i Poljsku provinciju Sv. Stanislava Kostke (kojoj su pripadale i južnoslavenske zemlje). 1922. god. osnovana je Jugoslavenska provincija Sv. Ćirila i Metoda, koju su sačinjavale Slovenija i Hrvatska, ali je zavod u Rovinju pripadao Venecijanskoj provinciji, a zavod u Rijeci najprije Austrijskoj (1918. - 1919.), a zatim Venecijanskoj. Nakon Drugoga svjetskog rata, u ovoj su regiji nastale nove provincije, koje su uglavnom obuhvaćale nacionalne prostore. Na čelu tih provincija, u sastavu kojih su bili i hrvatski salezijanci, bili su: Emmanuele Manassero (1905. - 1911.), Giuseppe Pietro Tirone (1911. - 1926.), Stanislaw Plywaczyk (1926. - 1929.), Franc Walland (1929. - 1936.), Ivan Špan (1936. - 1954.), Avguštin Jakob (1954. - 1964.) i Martin Jurčak (1964. - 1970.).

Hrvatska je ostala sa Slovenijom do 1970. godine, kada je, zahvaljujući porastu zvanja i stvaranju pogodnijega društveno-kulturnog ozračja, podjelom Jugoslavenske provincije Sv. Ćirila i Metoda, utemeljena Hrvatska salezijanska provincija Sv. Ivana Bosca. Na čelu su joj bili provincijali: Nikola Pavičić (1970. - 1976.), Milan Litrić (1976. - 1982.), Ambrozije Matušić (1982. - 1988.), Mirko Barbarić (1988. - 1994.), Stjepan Bolkovac (1994. - 2000.), Ambrozije Matušić (2000. - 2006. – 2. put), Ivan Marijanović (2006. – 2012.), Pejo Orkić (2012. - ).

Salezijanci su u Hrvatsku došli za vrijeme provincijala P. Tironea – 1913. u Rovinj, 1918. u Rijeku, a 1922. u Zagreb. Tu su, na poziv zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera, preuzeli nadbiskupski konvikt u Vlaškoj ulici, a kasnije sagradili omladinski dom i crkvu Marije Pomoćnice na Knežiji, koja je postala središte i kolijevka salezijanskoga djelovanja u Hrvatskoj koje se tu moglo ostvariti u izvornom utemeljiteljevu duhu. Iz Zagreba su proširili svoje djelovanje u Split, Donji Miholjac, Podsused, Marijin dvor Dioš kod Daruvara, Zadar, no nakon rata su komunističke vlasti svele njihovo djelovanje na minimum oduzimajući im imovinu i zabranjujući djelovanje. Ipak, i u otežanim uvjetima, kad su im oduzete vlastite odgojne ustanove, škole, domovi, centri, kuće i gotovo sva imovina, salezijanci su se uspjeli održati, zahvaljujući ponajviše dobroti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, koji im je dao mogućnost pastoralnog rada u župama u Zagrebu i u Slavoniji.

Salezijanci danas djeluju u Hrvatskoj u župama i odgojno-obrazovnim ustanovama – školama, oratorijima i omladinskim centrima. U Zagrebu su četiri odgojno-pastoralna središta: na Knežiji – Župa Marije Pomoćnice, oratorij, internat i provincijalat; u Podsusedu – Župa Sv. Ivana Bosca i zajednica za odgoj salezijanskih zvanja; u Jarunu – Župa Duha Svetoga, oratorij i svetište Sveta Mati Slobode; u Rudešu – Župa Sv. Ane (oratorij). U Rijeci su odgojno-pastoralne prisutnosti: Salezijanska klasična gimnazija, Župa Marije Pomoćnice i oratorij, Župa Sv. Josipa i Župa Sv. Antuna Padovanskog. U Splitu Župa Marije Pomoćnice, oratorij i omladinski centar »Ivan Pavao II.«. U Zadru Župa Gospe Loretske (oratorij), u Dubrovniku (Nova Mokošica) Župa Sv. Obitelji (oratorij), u Belom Manastiru Župa Sv. Martina i Centar za mlade. Salezijanci djeluju i u drugim manjim mjestima, kao što su: Badljevina (Župa Sv. Ivana Krstitelja), Plitvička Jezera (Župa Marija Majka Crkve i Pastoralni centar) i u Crnoj Gori Herceg Novi (Župa Sv. Jeronim) i drugdje. U Bosni i Hercegovini, u Žepču, salezijanci su podigli Katolički školski centar »Don Bosco« u sklopu kojega su gimnazija, tehnička škola i omladinski centar.

U Zagrebu djeluje izdavačka kuća Salesiana d.o.o. za nakladništvo i društvene komunikacije (Katehetski salezijanski centar 1975. - 2009.), koja je objavila brojna izdanja katehetske, odgojne, popularne i znanstvene tematike.

Osim u domovini, članovi Hrvatske salezijanske provincije djeluju i u hrvatskim katoličkim misijama u inozemstvu (u Njemačkoj), u središnjim ustanovama družbe u Rimu, te u misijama u Ruandi, Gani i na Kosovu.

Salezijanci su od 1959. do 1972. imali u Križevcima Srednju vjersku školu za spremanje svećenika, a na otoku Prviću (1968. - 2005.) su vodili dvije župe i ljetovalište za ministrante i mlade. U Donjem Miholjcu (1940. - 1947.) i Diošu kod Daruvara (1941. - 1946.) bili su odgojni zavodi. U Vlaškoj u Zagrebu bio je konvikt i oratorij (od 1922.), kasnije katehetski centar (1975. - 2006.), u Splitu zavod i oratorij (1936. - 1947.), u Lovranu – župa (1955. - 1987.). Svoje odgojno i pastoralno djelovanje u ovim, i nekim drugim mjestima, morali su napustiti ili zbog progona komunističkih vlasti ili zbog neadekvatnih uvjeta za život i djelovanje.

Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske osnovali su: Salezijansku klasičnu gimnazija s pravom javnosti u Rijeci (klasični i športski smjer), Centar za mlade »Ivan Pavao II.« u Splitu, Katolički školski centar »Don Bosco« u Žepču, a glavni cilj svih tih ustanova je pružiti pravi kršćanski odgoj i solidno obrazovanje mladeži. Preuzeli su službu kapelana u zagrebačkim studentskim domovima te katehetski i odgojni rad u sklopu Policijske akademije u Zagrebu koji je prestao s radom 2011. godine. Najaktivniji oratoriji su u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru i Žepču. Posebna pastoralna prisutnost je svetište Sveta Mati Slobode u Jarunu sagrađeno u znak zahvalnosti i sjećanja na sve žrtve poginule za slobodu tijekom cijele hrvatske povijesti, a osobito u Domovinskom ratu.

Hrvatska salezijanska provincija broji danas 106 članova. Ima dvije formacijske kuće, 10 regularnih kuća i 14 župa i 3 omladinska centra. Sjedište provincije je u Zagrebu, Omiška 8.

Osim salezijanaca (SDB) u Hrvatskoj djeluju i druge grane Salezijanske obitelji: Kćeri Marije Pomoćnice u Zagrebu, Rijeci i Čabru; salezijanci suradnici u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Žepču; bivši učenici u Zagrebu, Rijeci i Žepču. Svi oni žive i rade u istom duhu i s istom svrhom – za dobrobit mladih, djelujući organizirano preko zajednica i udruga ili pak spontano iz vlastite pobude i uvjerenja.